Oklop rakova je iskorišten za izradu biorazgradive baterije sa biorazgradivim elektrolitom

Centar za inovacije materijala Univerziteta u Merilendu (SAD) osmislio je bateriju koja kao elektrolit za skladištenje energije koristi gel od kitozana, dobijen iz ljušture rakova.

Potražnja za baterijama je ogromna i intenzivnija svakog dana s obzirom na ubrzani razvoj izvora obnovljive energije i električnih automobila i drugih urađaja.

Jedan od problema u cijelom ovom procesu je taj što baterije nisu proizvedene u skladu sa filozofijom održivih ekoloških rješenja.

Istraživači iz Merilenda u časopisu “Matter” opisali su svoje inovativno rješenje: napravljena je baterija od cinka sa biorazgradivim elektrolitom, a on je dobijen od jedne životinje – raka, tačnije, njegove ljušture.

U ovom slučaju iz ljušture raka je izdvojen biološki materijal kitozan, kojeg najviše ima u egzoskeletima rakova, škampi i jastoga. Kitozan je potpuno biorazgradiv u roku od pet mjeseci. Sačinjava oko dvije trećine cijele baterije, a ostatak je od cinka koji nije razgradiv, ali bi išao u dalju reciklažu.

Elektrolit u baterijalama služi za saobraćaj električnih jona između pozitivno i negativno naelektrisanih terminala (“plus” i “minus”). Može biti u tečnoj formi ili kao pasta i gel. Često je sačinjen od zapaljivih hemikalija.

Cinka, za razliku od izuzetno traženog litijuma, u prirodi ima više, a baterije izrađene od cinka smatraju se sigurnijim i jeftinijim te energetski efikasnijim.

Baterija od cinka i kitozana postiže energetsku efikasnost od 99,7% nakon hiljadu ciklusa korištenja i ovo je čini ekološki održivom opcijom za skladištenje energije proizvedene pomoću vjetra i sunca u procesu prenosa u električnoj mreži.

Krajnji cilj je da cijela baterija i sve njene komponente budu biorazgradive, a da cijeli proces proizvodnje bude ekološki održiv.