Vještačka inteligencija (AI) može mnogo toga, pa tako i da stvara umjetnička djela, stoga se i njihov broj dramatično povećao.
Neke od ovih djela su prodale velike aukcijske kuće po vrtoglavim cijenama i našle su se u prestižnim kolekcijama.
Umjetnost vještačke inteligencije je postala prihvaćena i od strane masa, pošto je tehnologija generisanja slika postala efikasnija i lakša za korišćenje bez vještina kodiranja.
Algoritmi koji se mogu „obučiti“ na velikim skupovima podataka koji sadrže milione slika da proizvedu potpuno nove radove ranije su pravili slike sa nadrealističkim šarmom. Međutim, ranije ove godine tehnološka kompanija Open AI predstavila je novi model – DALL·E 2, koji može da generiše izuzetno konzistentne i relevantne slike te da prilično ubjedljivo imitira poznate umjetnike.
Naravno, postavljaju se pitanja koliko je u pitanju umjetnost, a debata često podsjeća na pojavu fotografije – osoba može da pritisne virtuelno dugme da pokrene generativni model i proizvede slike praktično bilo koje scene u bilo kom stilu. Iako je tehnologija spustila barijeru za ulazak u umjetničko stvaralaštvo (što je ipak dobro, a ne povod za lament), ne treba potcjenjivati količinu vještine, talenta i namjere koji su uključeni u stvaranje zanimljivih umjetničkih djela uz pomoć AI.
Sve ovo mijenja posao kustosa kakav smo poznavali. Izbor šta predstavlja umjetničku vrijednost je sve teži i postoji više načina na koji se kustoske radnje mogu uključiti u proces. Prvi podsjeća na onaj kad se iz hiljada i hiljada već gotovih fotografija pažljivo biraju one koje imaju umjetničku vrijednost.
Drugi je da se kuriranje desi prije nego što slika nastane, a to znači da se pažnja obrati na dataset kojim je trenirana vještačka inteligencija.
