Svemirska trka u slanju letjelica na zemljin satelit je ponovo aktuelna. Neke zemlje planiraju da ponovo pošalju robotske misije na Mjesec, neke da isprave greške zbog kojih su njihove ranije letjelice postale svemirski otpad, te ih po prvi put spustiti na sivu, prašnjavu površinu Zemljinog pratioca. Zapravo, sve više je cilj južni pol Mjeseca, prekriven ledom, sa namjerom da se postave temelji spuštanja čovjekove noge na ovaj dio Zemljinog saputnika
Tek pet zemalja uspjelo je da prizemlji svoje letjelice na Mjesec. Rusija i SAD su to uradili više puta šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog vijeka. Kina je uspjela tri puta u protekloj deceniji, računajući i prvo slijetanje na tamnu stranu Мjeseca у јануару 2019.
Indija je prošle godine prizemljila rover na slabo istražen prostor Mjesečevog južnog pola. Krug je zatvorio Japan, čije je slanje rendgenskog teleskopa u septembru 2023. je ostalo u Zemljinoj umjesto u Mjesečevoj orbiti. U januaru ove godine prizemljili su sondu ciljajući zonu slijetanja široku tek sto metara. Osim neuspješnih japanskih pokušaja, u 2023. bilježimo neuspjeh ruske misije, kao i pokušaj neprofitne organizacije iz Izraela.
Najteži dio posla je slijetanje, jer ne postoji atmosfera koja bi usporila letjelicu. Pošto padobrani nemaju smisla, prizemljenje se oslanja na potisne uređaje, koji usporavaju pad, dok se pokušavaju izbjeći litice i krateri.
SAD su jedine na Mjesec poslale ljudske posade, a višedecenijsku pauzu u slanju lunarnih letjelica planiraju prekinuti dvije privatne kompanije, što će biti prvi put da privatna kompanija pošalje letjelicu na mjesec, a ne velika razlika odlučiće ko će od njih biti prvi. Obe ciljaju južni dio Mjeseca, a naučnici veruju da permanentni zasenčeni krateri na južnom polu sadrže milijarde kilograma smrznute vode koja bi mogla da se koristi za piće i pravljenje raketnog goriva. Zato je to područje cilj budućeg mekog prizemljenja letjelice sa ljudskom posadom.
Projekat po imenu Artemis (nakon Apolla, ili Apolona, na red je došla njegova sestra Artemida) NASA je prvo planirala za 2025. pa zbog sigurnosti pomjerila za 2026. da bi se danas nagađalo da bi moglo doći do još nekog odgađanja. Bilo kako bilo, ljudska fascinacija za hodom po Mjesecu i dalje je živa, taj događaj bi se uskoro mogao ponoviti, dok su učestale aktivnosti slanja letjelica nešto što će još bolje pripremiti tu misiju.
Ovaj tekst Marka Šikuljaka, ali i brojne druge zanimljive sadržaje možete pronaći u novom broju m:agazina.
