Održivi rast tokom vremena osigurava cirkularna ekonomija, koja se bazira na smanjenju potreba za novim sirovinama u svemu što proizvodimo i konzumiramo.
“Race Against Waste” je atipično školsko takmičenje. Ono koje podstiče prelazak na cirkularnu ekonomiju.
U pitanju je, naime, inicijativa koja u Holandiji okuplja osnovne škole koje se takmiče u prikupljanju i reciklaži elektronskog otpada (e-otpada), poput laptopa, telefona ili CD player-a koji više nisu u upotrebi, nakon čega ti uređaji dobijaju novu svrhu.
Istovremeno, djeca na inovativan i zabavan način uče o recikliranju, a škola koja tokom jednog mjeseca prikupi najviše e-otpada osvaja putovanje!
Šta je cirkularna ekonomija?
Fokus u ovom primjeru je na cirkularnoj ekonomiji koja je – ekonomija budućnosti. Tačnije, ekonomija održive budućnosti, ako želimo čuti sve glasnije pozive na nužnost promjene sa trenutnog principa proizvodnje i potrošnje, odnosno linearne ekonomije (napravi, koristi, odloži). Ovaj princip je, dugoročno gledano, neodrživ, i toga postajemo sve svjesniji, zato što prirodni resursi ne mogu trajati vječno, a njihovu eksploataciju smo doveli do vrhunca. Zapravo, procjenjuje se da će nam, ako nastavimo ovim tempom, do 2050. biti potrebne tri planete!
Cirkularna ekonomija se, sa druge strane, bazira na smanjenju potreba za novim sirovinama u svemu što proizvodimo i konzumiramo, pa taj model osigurava održivi rast tokom vremena. Dakle, održivu budućnost, koja je zapravo već tu, a što bi trebalo da bude jedan od glavnih ciljeva „četvrte industrijske revolucije“, koja nam se trenutno događa.
Zapravo, cirkularna ekonomija je svojevrstan povratak prirodi – ideja proizlazi iz imitacije prirode, koja se regeneriše i sama od sebe obnavlja. U takvom poretku sve ima vrijednost i sve se koristi, pa tako i sam otpad postaje novi resurs, čime se održava ravnoteža između napretka i održivosti.
Pozitivni primjeri
Priča s početka ovog teksta nije jedina koja može poslužiti kao dobar primjer cirkularne ekonomije. Takva je, recimo, i ona o kompaniji Ocean Sole iz Kenije, koja čisti plaže i obale te od odbačenih ljetnih papuča i drugog plastičnog otpada proizvodi unikatne umjetničke predmete koje prodaje širom svijeta (upcycling). Na tim poslovima je angažovano više od 1.000 radnika, koji godišnje u priobalnom području prikupe oko 47 tona smeća, koje to zapravo kasnije prestaje biti.
Tu je i Refactory, prva fabrika cirkularne ekonomije u Evropi posvećena mobilnosti. To je industrijski i komercijalni ekosistem koji je u Flinsu, u Francuskoj, pokrenula Renault grupa, na način da svojim starijim modelima automobila produži životni vijek ili da oni postanu sirovina za nove.
Budućnost je – zelena
Svi ovi primjeri ukazuju na to da je cirkularna ekonomija ključna za zelenu i održivu budućnost. Ona znači manje otpada i zagađenja u svakoj fazi procesa proizvodnje, kao i smanjenje prekomjerne upotrebe štetnih proizvoda. Izmjene u ovim oblastima su neophodne kako bismo preokrenuli klimatske promjene, ali na način da se vratimo na početak i iznova osmislimo kako da upotrebom novih materijala ili načina proizvodnje unaprijedimo privredu, ali i svakodnevicu, a samim tim i ostavljamo manji otisak te se pobrinemo za spas životne sredine.
Gdje smo mi?
Kompanija m:tel kontinuirano razvija nova tehnološka rješenja koja će podržati održivi razvoj i doprinijeti stvaranju boljeg svijeta za buduće generacije. Kao vodeći telekomunikacioni operater u Bosni i Hercegovini, kompanija je okrenuta digitalnim tehnologijama, koje posjeduju snagu da transformišu i unaprijede kvalitet života pojedinaca, ali i cjelokupnog društva. Digitalne inovacije ne samo da otvaraju nove poslovne prilike i poboljšavaju efikasnost, već potencijalno jačaju napore ka održivosti i zaštiti životne sredine.
Značaj digitalnih inovacija, koje imaju ključnu ulogu u stvaranju održive budućnosti za sve, u m:tel-u implementiraju u preduzetništvu i na polju inovacija, ali i u sektoru obrazovanja, i to ne samo vlastitim, već i kroz podršku projektima drugih. Samim tim, ništa manje zanemariva nije ni društveno odgovorna sfera poslovanja.
Dijeleći svoje znanje i resurse, u ovoj kompaniji nastoje internet učiniti dostupnim svima i svakome, što u m:tel-u vide i kao vid podrške zajednici. Unapređenjem digitalne pismenosti, ova kompanija nastoji dodatno da utiče ne samo na savremeno obrazovanje, već i na podizanje svijesti cijele zajednice o temama koje su važne za budućnost svih njenih članova.
Šta nam je svima činiti?
Da bi budućnost bila održiva, neophodan je angažman svih – od proizvođača, odnosno onih koji pružaju određene usluge, preko potrošača, do politike, odnosno djelovanja donosilaca odluka. World Ressource Institute navodi da bi širom svijeta, zahvaljujući cirkularnoj ekonomiji, do 2030. godine moglo doći do šest miliona novih radnih mjesta. To je svega nekoliko godina pred nama. Održiva budućnost je, znači, već tu. Samo treba ozbiljnije i odgovornije da je shvatimo.
Ovaj tekst autorke Jelene Pralice, kao i druge zanimljive tekstove, možete pročitati u novom broju m:agazina.
