Početna ideja Neuralinka i implantiranja čipova u ljudski mozak bila je da se spajanjem elektronskih i hemijskih signala pomogne pacijentima da prevaziđu paralizu i niz neuroloških stanja. Ali već znamo da se naučna dostignuća rijetko kad završavaju samo na jednom, moguća upotreba se u teoriji može razgranati na mnoštvo funkcija koje su do sad bile rezervisane za smjelije filmske scenarije. Prva od njih je da se mislima upravlja računarom!
Muskov Neuralink izvršio je prvu implantaciju čipa u region mozga koji kontroliše nameru za kretanje. Pacijent se dobro oporavlja, a uređaji očitavaju pozitivne signale u detektovanju neurona i povezivanju signala koje emituje tijelo i čip. Ovo bi ukoliko se pokaže uspješnim, bio ključni korak u ambicijama Neuralinka da pomogne pacijentima da prevaziđu paralizu i niz neuroloških stanja.
Zapravo, čip je pojednostavljen naziv za interfejs mozak-računar (BCI) implantat koji treba da napravi simbiozu sa ljudskim mozgom, očita i preuzme signale koje emituje mozak i dalje ih odašilje u novom formatu koji će moći očitati drugi uređaji. Za početak, plan Neuralinka je da ljudima omogući kontrolu kursora računara ili tastature samo svojim mislima. Ova telepatija trebala bi da nadomjesti funkcije koje su izgubljene kada se komunikacioni putevi između mozga i tijela prekinu. Dalji razvoj tehnologije mogao bi ići u smjeru da premosti vezu između tijela i mozga, te da se dijelovi tijela pokrenu uz pomoć signala čipa. Takođe, Musk najavljuje da će tehnologija biti usmjerena na obnavljanje vida slijepima i onima koji imaju problema sa vidom. Čip Neuralink-a mogao bi “direktno da prenese vid do mozga” stimulišući dijelove vizuelnog korteksa, možda čak i obnavljajući vid tamo gdje je optički nerv koji povezuje oko i mozak izgubljen.
Sve ove ideje razvijaće se u narednim godinama ko konačne realizacije, ali se po najavama neće završiti samo na ovome. Na dugoročnom planu, tehnologija moždanog interfejsa ima za cilj da omogući ljudima da se integrišu sa mašinama radi poboljšanja, unapređenja i dodavanja novih sposobnosti ljudskom umu. Ova tehnologija može imati široku primjenu, od ubrzanja komunikacije sa računarima (i drugim ljudima sa interfejsima), preko proširivanja i pojačavanja kapaciteta pamćenja, do percepcije detalja koji su van dosega ljudskih čula.
U slučaju implantata kod zdravih ljudi već počinju da se granaju moralne dileme podjednako raznovrsne kao i mogući naučnofantastični scenariji, u kojima se pitamo šta je sa mogućnošću hakovanja, zaštitom podataka u mozgu, mentalnom privatnošću…
Ovaj tekst Marka Šikuljaka, ali i brojne druge zanimljive sadržaje možete pronaći u novom broju m:agazina.
