Mark Cukerberg je, sa još nekoliko prijatelja, predstavio tog 4. februara 2004. godine TheFacebook, društvenu mrežu za svoje kolege, studente Univerziteta Harvard.

Sada, 20 godina kasnije, Facebook je mreža svih društvenih mreža. To je status koji, doduše, ima već prilično dugo. A evo i zašto i kako je došlo do toga…

Facebook nije samo društvena mreža. Njegova snaga ogleda se upravo u tome što je već dvije decenije ne samo najpopularnija platforma za umrežavanje na svijetu, već i pokretač promjena, revolucionar i onaj komadić interneta koji, htjeli mi to priznati ili ne, oblikuje i našu stvarnost i svijet oko nas.

Jači od konkurencije, počevši od MySpace-a i Friendster-a, koje je „pobijedio“ već u svojim začecima, Facebook danas ima više od tri milijarde aktivnih korisnika mjesečno.

Tokom 2023. je, naime, baš toliko ljudi širom svijeta bar jednom mjesečno ušlo na Facebook, što je porast od 3% u odnosu na godinu ranije. Uz to, njegova relevantnost ogleda se i u tome što nije isključivo mjesto za zabavu i druženje, već nerijetko pozornica za mnoge kulturne, umjetničke, humanitarne, pa i političke aktivnosti.

U cvijetu popularnosti, Facebook nam je služio da pronađemo neke prijatelje ili poznanike iz prošlosti, davno zaboravljene simpatije, ljude s kojima smo u međuvremenu izgubili kontakt, ali i da širimo mrežu poznanstava širom planete. Malo-pomalo, Facebook se izdvojio od drugih ranih sličnih platformi upravo igrifikacijom društvenih odnosa. Lako i brzo postao je mjesto gdje svi, ili bar velika većina, žele da budu, ne samo kao pasivni posmatrači.

Što više prijatelja, što više lajkova, što više komentara, što više dijeljenja. Matematika je, kada govorimo o Facebook-u, jednostavna – što više bilo čega, a zapravo svega (poželjnog). Tako je, otprilike, od 2006. godine, kada je ova mreže postala dostupna ne samo studentima Harvarda i većine univerziteta u SAD i Kanadi, već svima iznad 13 godina.

U to vrijeme Facebook je imao 12 miliona korisnika, a u jesen 2009. godine čak 350 miliona registrovanih, odnosno 132 miliona jedinstvenih mjesečnih korisnika. Uz ovakvu statistiku, postaje najpopularnija društvena mreža na svijetu.

Kao takav, bio je širom otvoren prozor za (uglavnom) milenijalce da iskažu sebe i pokažu svijetu svoje afinitete, ali i da budu u kontaktu i toku sa članovima svoje porodice, ma gdje se oni nalazili u tom momentu, kao i sa vlastitim prijateljima, ali i sa prijateljima svojih prijatelja. Prioritet je bio širenje mreže poznanstava iz stvarnog života uz održavanje veza sa prijateljima i dijeljenje zajedničkih interesa.

PODVIG KOJI TAJNU ZNA

Opstati 20 godina veliki je izazov i još veći podvig ako znamo da je u pitanju „proizvod“ koji neprestano treba mijenjati, unapređivati i prilagođavati. U Facebook-u su, očito, na vrijeme shvatili da je tajna u – optimizaciji, odnosno u tome da prate i slušaju šta korisnici žele. I da im to na vrijeme isporuče, ne samo kroz ažuriranje korisničkog interfejsa i dizajna.

Tajna uspjeha leži i u tome što je kompanija na vrijeme preduzela određene „poslovne“ korake, pa je tako u aprilu 2012. kupila Instagram, a tu su i velika ulaganja u aplikacije za razmjenu poruka, kao što su Facebook Messenger i WhatsApp, koje je kupila dvije godine kasnije, kada pod svoje okrilje dovodi i kompaniju za virtuelnu stvarnost Oculus.

Upravo ovim transferima Facebook stiče dodatni uvid u želje i potrebe korisnika i prilagođava im se kako bi mogao imati spreman odgovor na aktivnosti konkurencije. Na taj način ostaje u trci sa sve popularnijim TikTok-om, bazirajući promjene na „živoj slici“, videu i mogućnostima live prenosa informacija. Takođe, tu je i Facebook Marketplace, za male oglase, kao i Threads, pokrenut prošlog ljeta, kojim je kompanija izašla na crtu mreži X, ranije poznatoj kao Twitter. Predaha u prilagođavanju jednostavno nema.

Počevši kao društvena mreža, Facebook je u međuvremenu dosegao status giganta onlajn oglašavanja, čiji se profit bazira na ciljanim oglasima, a sve zahvaljujući interakciji korisnika, kroz koju crpi ogromnu količinu informacija.

Sam profit koji kompanija ostvaruje iz godine u godinu sve je veći, a tržišna vrijednost Facebook-a sredinom 2021. godine prvi put premašila je 1.000 milijardi dolara. Tako je, nakon Apple-a, Amazon-a, Microsoft-a i Alphabet-a, odnosno Google-a, postao peta američka kompanija čija vrijednost je premašila bilion dolara.

DRUGA STRANA MEDALJE

Ipak, sav taj silni uspjeh pratili su i određeni problemi. Najveći među njima su, svakako, pitanja zaštite privatnih podataka i bezbjednosti na internetu, naročito kada je riječ o mlađim korisnicima. Tako se kompanija proteklih godina našla i na udaru kritika, ali i u sudskim procesima.

Iz nekih je izlazila kao pobjednik, iz drugih baš i ne. Sve to je nagnalo čelnike kompanije na ulaganja u bezbjednost i veću zaštitu korisnika, pa je tako Facebook od 2016. godine u te svrhe izdvojio više od 20 milijardi dolara. Takođe, na poslovima koji se odnose na rješavanje problema u vezi sa uznemiravanjem, uglavnom mlađih korisnika, u istom periodu je angažovano oko 40.000 ljudi.

Sve to je dobrano, tokom ove dvije decenije, uticalo na izgled i ulogu Facebook-a. Danas, tako, govorimo o društvenoj mreži koja je ujedno i tehnološka kompanija i koja tek dio zarade zasniva na prodaji oglasa. U Facebook-u svakako gledaju ne jedan, pa ni dva koraka unaprijed, nego mnogo dalje. Stoga posljednjih godina intenzivno i nesebično ulažu u razvoj budućih tehnologija, vjerujući da su virtuelna i proširena stvarnost platforme budućnosti.

Otud i naziv Meta, pod kojim kompanija posluje od kraja 2021. godine, a koji je proizvod upravo Cukerbergove vizije virtuelnih svjetova nazvanih „metaverzum“. U pitanju je pojam koji je još 1992. godine za roman „Lavina“ („Snow Crash“) skovao pisac naučne fantastike Nil Stivenson.

Za Cukerberga je metaverzum internet prikazan u 3D-u, virtuelno okruženje gdje možete ući i pomoću aplikacija za pametne uređaje i one za virtuelnu stvarnost raditi, družiti se, igrati se, zabavljati se..

ŠTA NAM JE ON DANAS?

Danas svaki treći žitelj naše planete ima svoj Facebook profil.
Facebook je i u 2023. bio društvena mreža sa najviše korisnika u svijetu.
On je, ujedno, i platforma gdje je moguće razvijati poslovno carstvo ili koristiti njegove marketinške alate.
I svojevrstan putokaz za ponašanje u onlajn prostoru.
Začetnik je instant komunikacije, neodoljive.
I neodoljiv oglašivačima.
Uslovio je niz promjena u našem ponašanju; počevši od upoznavanja i druženja, preko razmjene mišljenja, do širenja informacija.
On je i radno mjesto influensera.
Platforma je na kojoj s podjednakim žarom žive pop[1]kultura i političke kampanje.
I gdje možemo kreirati neke grupe ili biti dio njih, igrati igre, ali i pokretati građanske ili političke inicijative.
S vremena na vrijeme mu prigovaraju zbog stalnih promjena u postavkama privatnosti.
Nerijetko mu spočitavaju i da ga je vrijeme pregazilo.
Da je veteran društvenih medija.
Ili da više nije tako primamljiv mlađim korisnicima.
Ali, niko ne može osporiti da je promijenio i da i dalje mijenja svijet.
Našu svakodnevicu, ako se samo sjetimo da je doveo i do promjena u jeziku, donijevši nam lajkove, folovere, smajlije, šerove… dok je pojam „unfriend“ proglašen za najbolju riječ u 2009. godini.
Njegov ogroman uticaj na socijalni diskurs je neupitan.
A ako neko pita do kada će sve to biti i šta će u međuvremenu postati – rijetki bi se usudili ponuditi pouzdan odgovor. Facebook je, prosto, (sve)moguć.