m:agazin: Smart City trendovi

Smart City trendovi

Pozicioniraju ljude u srce pametnih gradova, osiguravajući da se tehnologija razvija prema stvarnim potrebama lokalne zajednice

PIŠE: NADA AL MAHMUD ĐURIĆ

U svijetu koji se mijenja bukvalno iz sekunde u sekundu, vjerovatno ne postoji dio, oblast ili kutak planete koji je imun na te promjene. Ni pametni gradovi nisu izuzetak, pa se i oni suočavaju sa novim izazovima, istovremeno podstičući inovacije.

Tehnološke promjene i izazovi usljed izmjene klimatskih faktora motivišu mnoge gradove da se okrenu rješenjima zasnovanim na digitalnim i održivim inovacijama. Ideja da se urbani prostori pretvore u žive, dinamičke ekosisteme iz oblasti tehnologije i ekološke svijesti, značajno je napredovala u proteklih dvadesetak godina.

U nastavku donosimo presjek glavnih trendova koji bi u 2025. mogli postati nova norma u većim Smart City sredinama.

Ekološka urbana mobilnost

Rastuće emisije CO₂ iz transporta primorale su gradove da traže drugačija rješenja. Električna vozila, robo-taksiji i autonomni mini-busevi sve češće se koriste, dok se paralelno testiraju koncepti poput hyperloop-a (futuristički koncept visokobrzinskog transporta, u kojem se specijalne kapsule, odnosno vozila, kreću kroz cijevi s niskim pritiskom).

U Evropskoj uniji posebno se ističe modernizacija javnog prevoza radi smanjenja zagađenja i gužvi. Mnoge gradske uprave uvode mreže za punjenje električnih vozila te podstiču dijeljenje vožnje, čime se dodatno rasterećuju saobraćajnice i snižavaju troškovi.

Veće učešće građana

Osim transporta, gradovi nastoje da poboljšaju javne usluge putem otvorene komunikacije i aktivnijeg uključivanja građana. Projekti e-uprave i participativnog budžetiranja olakšavaju saradnju između stanovnika i gradskih institucija, pa se ljudi mogu uključiti u planiranje, evaluaciju usluga, prijavu problema i predlaganje inicijativa.

Primjer za to je Amsterdam, koji putem Open City Dashboard-a, u realnom vremenu prikazuje informacije o radovima i događajima na putevima, omogućavajući građanima da predlažu rješenja.

Digitalno građanstvo

Evropski zvaničnici proglasili su 2025. „godinom digitalnog obrazovanja za građanstvo“, naglašavajući potrebu da stanovništvo usvoji vještine za korištenje savremenih tehnologija. Mnogi gradovi razvijaju platforme sa edukativnim materijalima, smjernicama za sigurnost na internetu i pregledom dostupnih digitalnih usluga.

Singapur pokazuje kako to funkcioniše u praksi: besplatne radionice za penzionere povećale su korištenje javnih e-usluga za 18% u roku od godinu dana. Time se postiže veća uključenost, naročito među starijom populacijom i onima koji su do sada bili odsječeni od digitalne sfere.

Efikasne pametne mreže

Pametne mreže (smart grids) koriste senzore za praćenje potrošnje vode, struje i gasa u stvarnom vremenu, što komunalnim službama omogućava bržu reakciju na kvarove i gubitke. Rješenja zasnovana na IoT-ju donose znatne uštede: u nekim gradovima efikasnost upravljanja vodnim resursima porasla je i do 60%. London je, na primjer, pilot-projektom pametnog vodosnabdijevanja smanjio kvarove i gubitke vode za 35% već u prvoj godini.

AI i urbano planiranje

Gradovi generišu ogromne količine podataka koje AI može pretvoriti u precizne analize i rješenja. Pametni semafori i sistemi za praćenje kvaliteta vazduha samo su dio potencijala: vještačka inteligencija može simulirati posljedice urbanističkih odluka i savjetovati gdje ulagati.

Recimo, Njujork koristi AI za planiranje novih stambenih zona, precizno predviđajući njihov uticaj na saobraćaj i infrastrukturu. Ipak, ključno je poštovati etičke i pravne standarde kako bi se zaštitila privatnost i izbjegla diskriminacija.

Kružna ekonomija

Urbane sredine generišu i ogromne količine otpada, što takođe zahtijeva efikasna rješenja. Pametni kontejneri sa senzorima šalju obavještenja o popunjenosti, dok automatizovani pogoni sortiraju i recikliraju materijale, čime se štede resursi i smanjuje zagađenje.

Kružna ekonomija dodatno pretvara otpad u vrijednost – na primjer, organski ostaci mogu postati kompost ili izvor energije. Primjer Seula pokazuje uspjeh: postavljanje desetina pametnih kanti u centru smanjilo je pretrpavanje i troškove odvoza za 20% u prvoj godini.