Komunikacija se uvijek mijenja ciklično. Do tog zaključka dolazimo prateći tehnološki napredak koji nam je u posljednjoj deceniji donio niz novih načina povezivanja, možda više na sreću nego na žalost. Od pisama i telegrama, preko telefonskih i video-poziva, stigli smo do digitalnog pisanja – četova, moderne verzije prepiske koja sve više zamjenjuje telefonske razgovore.
Telefoni su danas pretežno postali alati za snimanje i dijeljenje sadržaja onlajn, dok algoritmi društvenih mreža favorizuju video-format, gurajući vizuelnu komunikaciju u prvi plan. Najnovija platforma X, prethodno poznata kao Twitter, prognozira uvođenje video-formata, putem kojeg će se moći profitirati kao i na YouTube-u, što znači da će na skoro svakoj platformi dominirati video. Ako uzmemo u obzir da je danas skoro pa nezamislivo živjeti bez mobilnog uređaja, to i ne zvuči loše.
Da li to znači da će video u nekoj novoj budućnosti prerasti u nešto još naprednije? Jedno je sigurno: ovakav način komunikacije spojio je dva kraja svijeta u trenutnu, živu razmjenu misli.
Shodno tome, donosimo predviđanja kako će tehnološka revolucija u budućnosti oblikovati komunikaciju, koja će svakako biti još brža, efikasnija i povezanija. Pitanje je samo na koje sve načine, odnosno zahvaljujući kojim tehnologijama; od holograma i pametnih, prenosivih uređaja, do misli, kao sredstva komunikacije.
Vizuelna komunikacija
Vizuelni elementi igraju ključnu ulogu u našem svakodnevnom komuniciranju s obzirom na to da 55% komunikacije zavisi od govora tijela, kontakta očima i gestikulacije. Upravo zato, „face to face“ susreti ostaju preferirani način razgovora, omogućavajući nam da se najbolje razumijemo.
Hologrami i proširena stvarnost
Jedno od najuzbudljivijih predviđanja odnosi se upravo na upotrebu holograma i proširene stvarnosti (AR), što znači da ćemo sagovornika moći vidjeti u njegovoj stvarnoj veličini. AR i VR su podložni integrisanju u mobilne uređaje, koji će postati ključni alati za omogućavanje napredne komunikacije u pokretu, a na trenutno potpuno fiktivan način. Nije isključeno ni to da će ovaj napredak omogućiti i fizički kontakt među osobama koje se uopšte ne nalaze u istoj prostoriji. Kao da se javiš na telefon, ali dobiješ osobu u stvarnoj veličini ispred sebe.
Tehnologije kao što je Microsoft HoloLens već eksperimentišu sa ovim konceptom, omogućavajući korisnicima interakciju s hologramima u stvarnom vremenu. Studija koju je sprovela kompanija Ericsson predviđa da će AR i VR uređaji postati dostupniji i integrisani u svakodnevne komunikacijske alate do kraja ove decenije, odnosno 2030. godine.
Napredniji virtuelni asistenti
Virtuelni asistenti kao što su Siri, Alexa i Google Assistant već su u širokoj upotrebi za mini-zadatke putem mobilnih uređaja, ali ono što nas čeka u budućnosti prevazilazi njihove trenutne mogućnosti. ChatGPT je javnosti pušten na korištenje prije nepune dvije godine i koliko god smo njegove mogućnosti testirali u raznim svrhama, još nismo svjesni da je ovo tek blago začeće AI-ja. Već je ukorijenjen u funkcionisanje brojnih poslovnih procesa i potpune personalizacije korisničkog iskustva.
Mobilni telefoni će postati centralna platforma za napredne AI asistente, koji će biti uvijek dostupni i pružati sveobuhvatnu podršku korisnicima u svakom trenutku. Budući AI asistenti neće samo pomagati u svakodnevnim zadacima, već će moći da vode kompleksne poslovne sastanke, analiziraju podatke u realnom vremenu i prepoznaju emocionalne nijanse u razgovorima. To znači da će, uz prepoznavanje našeg emotivnog stanja, djelovati kao naši asistenti u rješavanju poslovnih ili čak privatnih zadataka.
Komunikacija mozga i kompjutera
Jedna od najuzbudljivijih i najfuturističkijih tehnologija je interfejs mozak–računar (BCI). Ova tehnologija omogućava direktnu komunikaciju između mozga i računara, bez potrebe za fizičkim interfejsom. To ne znači da BCI tehnologija neće omogućiti korisnicama da kontrolišu i svoje mobilne uređaje kroz misli.
Overtinkeri, ostanite na oprezu. U svemu ovome čekali smo da se spomene Ilon Mask, ime budućnosti i sadašnjosti kada su u pitanju profitabilne tehnološke promjene. Kompanija Neuralink, koju je osnovao upravo Mask, već radi na razvoju implantata koji omogućavaju korisnicima da kontrolišu uređaje svojim mislima. BCI tehnologija ima ogroman potencijal u medicini, ali bi mogla promijeniti i način na koji komuniciramo, omogućavajući nam da prenesemo misli sa mozga na uređaje.
Svi ćemo se nekad (spo)razumjeti pametno
Gotovo da nema osobe na planeti koja nije koristila Google Translate ili druge veb-ekstenzije i mobilne aplikacije za prevođenje sa stranih jezika ili na njih. Translejteri su uznapredovali dovoljno da se sada možemo i osloniti na valjanost prevedenog, ali u narednih 5-10 godina očekuje se drastična razlika, utoliko da će se preciznost moći ukombinovati sa pametnim uređajima, poput Apple satova ili Google pametnih naočala, ako opet zažive. Kako su takvi uređaji svakako spojeni na mobilne telefone, oni će omogućiti trenutne prevode u realnom vremenu, čineći mobilni telefon ključnim alatom za međujezičko sporazumijevanje bez problema.
Zamislite situaciju u kojoj vaš mobilni uređaj sluša osobu koja govori na stranom jeziku i automatski prevodi njene riječi na vaš maternji jezik i obrnuto. Zvuči kao da bi jezičke barijere mogle ostati stvar prošlosti.
Prvi eksperimenti sa kvantnom komunikacijom
Kvantna komunikacija obećava revoluciju u sigurnosti prenosa podataka. Kineski satelit „Micius“ već je uspješno sproveo kvantne komunikacione eksperimente, pokazujući mogućnost apsolutno sigurnih veza. Ove mreže koriste principe kvantne mehanike za osiguravanje podataka, što ih čini gotovo nemogućim za hakovanje. Mobilni uređaji mogli bi postati ključni alati za pristupanje ovim kvantnim mrežama, osiguravajući podatke u pokretu i omogućavajući individualnim korisnicima sigurnu komunikaciju na potpuno novom nivou.
Kvantna komunikacija obećava neprobojnu sigurnost, jer svaki pokušaj prisluškivanja mijenja kvantno stanje signala i može biti odmah detektovan. To se čini kao temelj za buduću globalnu kvantnu mrežu koja bi mogla revolucionalizovati sigurnu komunikaciju i enkripciju podataka.
Ipak, budućnost uvodi promjene toliko brzo da ih jedva stižemo ispratiti. Dok se radujemo prednostima koje donosi budućnost komunikacije, moramo biti svjesni i odgovorni u pogledu etičkih, privatnih i sigurnosnih implikacija novosvijeta. Samo na taj način možemo osigurati da napredak bude zaista u službi čovjeka – jer ono što je nekada bila fikcija, sada je nadomak ruke da postane stvarnost. Naša stvarnost.
Ovaj tekst autorke Irme Ahmetspahić, ali i druge zanimljive tekstove, možete pronaći u novom broju m:agazina.
