Važno je da budemo digitalno pismeni, kako bismo edukovali svoju djecu
Roditeljstvo je danas izazovnije nego ikada jer su djeca izložena i opasnostima virtuelnog svijeta koji je doslovno beskrajan. To nikako ne znači da se roditelji trebaju boriti protiv razvoja modernih tehnologija i onemogućiti djeci korištenje pametnih uređaja i interneta. Naprotiv, i njihove koristi su beskrajne.
Internet je sastavni dio učenja i školovanja. Pomaže đacima od predškolske dobi do srednje škole u interakciji sa svijetom.
Omogućiti djeci da iskuse ono najbolje što tehnologija može da ponudi i zaštititi ih na internetu ponekad se može činiti nemogućim, ali nije tako.
I u ovom slučaju, iako se čini da se bore protiv nadmoćnijeg, nevidljivog neprijatelja, roditelji imaju najmoćnije alate u svojim rukama – ljubav i povjerenje koje grade sa svojom djecom.
Takođe, neophodno je da roditelji budu digitalno pismeni, tako da edukacija odraslih članova porodice o bezbjednosti na internetu minimalizuje rizik od opasnosti koje vrebaju.
Šta stručnjaci savjetuju roditeljima:
1. Koristite tehnologije zajedno sa djecom
Iako je najjednostavnije dati djeci telefon, tablet ili laptop i očekivati da će se oni zanimati edukativnim aplikacijama i web stranicama, to nije najbolji način. Studije su pokazale da je za djecu najkorisnije iskustvo koje steknu dijeleći tehnologije sa roditeljima. Zajedničko provođenje vremena, postavljanje pitanja o igri ili razvijanje novih vještina čini iskustvo bogatijim i jača međusobno povjerenje. Vi ste svom djetetu prvi učitelj i ono će naučiti da bezbjedno koristi prednosti interneta uz vaše vodstvo.
2. Držite uređaje u zajedničkom prostoru
Za praćenje online aktivnosti, svi pametni uređaji koje dijete koristi trebalo bi da budu smješteni u zajedničkom prostoru, za brzi nadzor. Izbjegavajte postavljanje računara ili pametnih uređaja u spavaću sobu, gdje djeca provode više vremena bez nadzora odraslih.
3. Uvedite ograničenja i pratite ponašanje djeteta
Djeca ne bi trebala svakodnevno satima da gledaju u ekrane, pogotovo ako ih koriste za igranje igrica ili za društvene mreže. Učenje i pretraživanje edukativnih web stranica je sasvim druga priča. Ipak, i za to postoji granica i svaki odgovoran roditelj bi trebalo da je postavi i ostane dosljedan. Takođe, poželjno je da često provjeravate istoriju preglednika vašeg djeteta i da znate njegove lozinke.
Pored toga, pobrinite se da vaša djeca ne otvaraju naloge na društvenim mrežama ili preuzimaju aplikacije za društvene mreže dok ne napune najmanje 13 godina. To nalaže i Pravilo o zaštiti privatnosti djece na internetu doneseno 1998. godine, s ciljem zaštite privatnosti djece na internetu.
4. Razgovarajte sa djecom o online bezbjednosti
Sa djecom se mora razgovarati, razgovarati, razgovarati… o svemu, pa i o online bezbjednosti, kako bi znali za opasnosti koje vrebaju i poštovali pravila koja postavite, a koja bi trebala glasiti ovako:
- Nikada ne smijem nikome davati lične podatke, uključujući ime, adresu, broj telefona, naziv škole ili finansijske podatke.
- Nikada ne smijem pristati da lično upoznam nekoga sa kim sam stupio/la u kontakt putem interneta.
- S nepoznatim ljudima se ne smijem dopisivati niti se čuti telefonom bez dopuštenja odrasle osobe.
- Nikada ne smijem otvarati e-poštu sa nepoznatih adresa.
- Obavezno ću prijaviti odrasloj osobi ako na internetu primijetim nešto što čini da se osjećam neprijatno i što me uznemiruje.
To su pravila koja dijete ne mora znati napamet, ali koja moraju biti istaknuta u vašem životnom prostoru, kako bi ih se dijete sjetilo kada zatreba.
5. Bezbjednosni alati i roditeljski nadzor
Postoje brojni pouzdani bezbjednosni alati koji vam mogu pomoći u praćenju ponašanja djece na internetu. Oni ne mogu biti zamjena za roditeljstvo, nego samo dodatni nadzor, pa ne odustajte od prethodnih smjernica. Softver je tu samo da vam pomogne da u namjeri da zaštitite svoje dijete budete još uspješniji.
Prevencija nasilja putem interneta
Zadatak roditelja nije samo da djecu zaštite od opasnosti i internet nasilja, nego i da ih nauči kako da reaguju na ovu vrstu zlostavljanja i kako da ne postanu nasilnici.
Naučite svoje dijete da se na internetu ponaša kao što bi se ponašalo i uživo i rizik od nasilja na internetu će se smanjiti.
Prema Pew Research Centeru, gotovo 60 odsto američkih tinejdžera izjavilo je da su bili izloženi maltretiranju putem interneta.
Gotovo šest od 10 roditelja zabrinuto je da će njihovi tinejdžeri biti izloženi ovoj vrsti zlostavljanja, s tim da većina njih vjeruje da mogu naučiti svoju djecu kako da se nose sa tim problemom. Ipak, tinejdžeri se ne povjeravaju uvijek roditeljima.
Zbog toga bi roditelji trebali prepoznati znakove koji mogu ukazivati da su njihova djeca izložena ovoj vrsti nasilja.
Mogući znakovi da je dijete žrtva cyber nasilja:
- Dijete više ne koristi internet niti provjerava svoj telefon;
- Pokazuje znakove stresa kada dobije e-poštu, SMS ili druga obavještenja;
- Povlači se u sebe;
- Ne želi ići na društvene ili školske događaje;
- Pokazuje znakove niskog samopoštovanja, depresije ili straha;
- Niže loše ocjene;
- Gubi apetit ili ima problem sa spavanjem.
Kako reagovati u slučaju nasilja?
Roditelji moraju preuzeti aktivnu ulogu kako bi pomogli svojoj djeci. Stručnjaci preporučuju da naučite svoju djecu da ne reaguju na zlostavljače, da sačuvaju dokaze i prijave ih aplikaciji ili web-stranici.
Takođe, roditelji bi o tome trebali obavijestiti predstavnike škole ili roditelje zlostavljača, ukoliko je to neko od vršnjaka.
Isto tako, roditelji svoju djecu treba da nauče kako da se zauzmu za žrtve nasilja putem interneta, da
ne komentarišu objave koje vrijeđaju ili uznemiravaju druge, te da ne dijele i ne prosljeđuju fotografije ili poruke koje su za nekoga neprijatne.
Djecu treba ohrabrivati da alarmiraju odrasle i podrže žrtvu, kako bi i žrtvi i zlostavljaču pokazali na čijoj su strani.
Istraživanja su pokazala da
- više od dvije trećine djece mlađe od 12 godina koristi društvene mreže,
- 62% djece koja dožive zlostavljanje na internetu ne prijavljuje incident roditeljima,
- 50% ljudi ne zna kako zaštititi svoje podatke na internetu,
- oko 41% ljudi doživjelo je bar jedno negativno iskustvo na internetu,
- do 2025. godine oko tri milijarde ljudi koristiće se društvenim mrežama,
- oko 20% web stranica namijenjenih djeci ima bar jednu opciju za chat.